0
0
Ukrajinska vojska prešla je rijeku Dnjepar po prvi put od početka ruske invazije, dok njene trupe pripremaju položaje da pokrenu kontraofanzivu duboko u okupirane oblasti.
Do navoda o ukrajinskom napredovanju na istočnoj obali rijeke došlo je svega nekoliko dana nakon izvještaja o djelimičnom ruskom povlačenju u Hersonskoj oblasti, što je podstaklo spekulacije da je to rani znak dugo očekivane proljetne ofanzive Kijeva, za koju analitičari sugerišu da bi mogla imati za cilj napredovanje 150 kilometara južno od rijeke, bar do anektiranog Krima.
Snimak ukrajinskog prelaza Dnjepra
Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) izvijestili su kasno u subotu da geolocirani snimak ruskih vojnih blogera ukazuje da su ukrajinske trupe uspostavile uporište blizu grada Oleški prekoputa delte Dnjepra od Hersona. Također se približavaju obližnjem selu Dači, naveo je ISW. Istakli su da video ruskih vojnih blogera nudi prvi “pouzdani geolocirani snimak ukrajinskih položaja” južno od rijeke (AP je potvrdio postove blogera, ali ne još i podatke koje su podijelili).
BREAKING:
Ukraine has released a video of its amphibious landing on the left bank of the Dnipro river, establishing the first bridgehead east of Kherson.
It was recorded on April 18th.
— Visegrád 24 (@visegrad24) April 23, 2023
Pozivajući se na vojne blogere, ISW tvrdi da su ukrajinske snage održavale te pozicije sedmicama i uspostavile stabilnu liniju snabdijevanja, što govori o nedostatku ruske kontrole u području.
Rijeka Dnjepar služila je kao linija fronta otkako su se ruski vojnici povukli iz grada Hersona u novembru. Analitičari naširoko vjeruju da će, ako Ukrajina krene sa proljetnim kontraudarom, glavni cilj biti probijanje kopnenog koridora između Rusije i poluostrva Krim, što bi zahtijevalo prelazak Dnjepra na jugu zemlje, navodi AP.
Ruske snage tvrde da kontrolišu područje
Proruski šef Hersonske oblasti, jednog od četiri regiona koje je Rusija pripojila u septembru, porekao je u nedjelju da su ukrajinske snage uspostavile uporište na istočnoj obali Dnjepra. Vladimir Saldo je na “Telegramu” rekao da ruske snage “potpuno kontrolišu” područje i rekao da slike na koje se poziva ISW možda prikazuju ukrajinske diverzantske jedinice koje su “uspjele da naprave selfi” na Dnjepru prije nego što su potisnute nazad.
Više od godinu dana od početka ruske invazije u februaru 2022, borbe su se pretvorile u rat na iznurivanje, a nijedna strana nije sposobna da dobije zamah. Ali, Ukrajina je nedavno primila zapadno oružje (američki “patriot” je stigao prošle sedmice između ostalog) i njene tek obučene trupe na Zapadu daju zamah očekivanjima kontraofanzive.
AP navodi da se najžešće bitke vode u Donjecku, gdje se Rusi muče da opkole Bahmut. U nedjelju je portparol ruskog Ministarstva odbrane tvrdio da su njihove snage zauzele još dva naselja u zapadnom dijelu grada.
Očekuje se i da će Rusija pokrenuti intenzivnije napade tokom proljeća, ali je ISW izvijestio da najviši ruski odbrambeni zvaničnici pokazuju znakove da možda više zalažu za konsolidaciju ostvarenih dobitaka u Ukrajini umjesto skupih novih operacija, dok se Moskva muči sa ljudstvom i opremom.
Kako Moskva traži načine da poveća broj vojnika, britansko Ministarstvo odbrane je u nedjelju reklo da su ruske vlasti pokrenule veliku kampanju regrutovanja. Ali, procjenjuje se da ti napori neće ispuniti cilj regrutovanja 400.000 novih dobrovoljaca.
Udar na ljeto?
O velikoj ukrajinskoj kontraofanzivi priča se od kraja prošle godine, a procurjeli dokumenti Pentagona govore da je njen početak planiran za 30. april.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je krajem marta rekao da vojska nije još spremna za velike operacije, dok je premijer Denis Šmigal rekao da se kontraudar može očekivati na ljeto. Zapadni stručnjaci naklonjeniji su potonjem – da će ofanziva Kijeva početi kasno u jesen ili čak rano u ljeto.
– Žele dobre vremenske uslove kako bi mogli da sprovode ofanzivne manevre. Pokušat će da generišu i održe svoje snage, ali i da preduprede ruske pokušaje da se ukopaju i utvrde. Stoga će pokušavati da balansiraju te tri stvari. Mislim da će se prilika pojaviti u sljedećih mjesec-dva. April, maj, početak juna – rekao je Robert Kalum, predavač Kraljevskog koledža London.
Ali, čak i prije toga nema sumnje da će ukrajinske snage sprovesti izviđanje i operacije ograničenog obima kako bi identifikovale slabosti ruske odbrane, navodi “Euronews”.
Mogući planovi Kijeva
Ukrajinski zvaničnici kažu da krajnji cilj treba da bude oslobođenje čitave zemlje, uključujući Krim i separatističke istočne regione. Ali, malo je vjerovatno da se to uradi u jednoj operaciji u bliskoj budućnosti.
Prema stručnjacima, najočiglednija meta kontraofanzive mogao bi da bude udar u smjeru Azovskog mora u regionu Zaporožja, oko Melitopolja. Ovo bi moglo da okupirane teritorije podijeli na dva dijela, presejče kopnene puteve ka Krimu i Hersonskoj oblasti i omogući artiljeriji da bombarduje poluostrvo, pomorsku bazu u Sevastopolju i Kerčki most.
Ovo je scenario o kojem najčešće raspravljaju političari, vojska i stručnjaci, ali problem za Kijev je što je smjer udara također očigledan za Moskvu. Stručnjaci stoga smatraju da bi realističniji cilj za Kijev bilo napredovanje 30 kilometara u području Melitopolja kako bi ruske linije snabdijevanja bile u dometu ukrajinske artiljerije.
U međuvremenu je Vladimir Rogov, predsjednik organizacije “Mi smo zajedno sa Rusijom” u Zaporožju, objavio na “Telegramu” da se ukrajinske snage gomilaju u području i da je sada u području grada Guljajpola, direktno na liniji kontakta u regionu, 12.000 ukrajinskih vojnika.
Mnogi stručnjaci također povezuju posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina okupiranoj Hersonskoj i Luganskoj oblasti, objavljenoj 18. aprila, sa pripremom odbrane u tim bokovima ruskog grupisanja. U slučaju ofanzive u tim smjerovima, Kijev će manje morati da brine o bezbjednosti svojih bokova, ali u svakom slučaju postoje nedostaci.
U Lugansku bi Kremena, Svatove, Severodonjeck i Lisičansk mogli da budu u fokusu ukrajinskih udara. Ofanziva u Hersonu mogla bi da bude najkraća ruta za Krim za Ukrajince, ali za to treba da pređu Dnjepar – što možda već rade, kako tvrdi ISW. Tu će najteži aspekt prema stručnjacima biti potreba da se očuvaju i drže prelazi i mostovi koji će bez sumnje postati najvažnija ruska meta. Ruski napadi na ove objekte mogli bi da odsijeku i izoluju napredovanje ukrajinskih grupacija.
Da li će kontraofanziva presuditi u ratu?
Ukrajinski političari tvrde da bi odlučujuća kontraofanziva na proljeće ili ljeto mogla da okonča rat prije kraja ove godine. Ali, zapadni stručnjaci gledaju podozrivo na to.
– Ako bi ostvarili značajan uspjeh, a mislim da hoće, bit će u poziciji da natjeraju Ruse da sjednu za sto i možda izvuku neke ustupke, posebno ako Krim bude ugrožen… Putin zaista neće željeti da izgubi Krim jer je to simbol uspjeha njegovog režima. Ako Ukrajinci nisu ostvarili mnogo uspjeha, onda mislim da će se suočiti sa više pritiska od strane svojih saveznika koji su zaista na granici ispitivanja svoje volje u smislu pomoći i opreme. I tako će se Ukrajina vjerovatno suočiti sa još više pritiska da pronađe neku vrstu status kvo primirja – rekao je Kalum.
Sajmon Tisdal piše u svojoj analizi za “Guardian” da primirje ili krvavi zastoj zavisi od ukrajinske kontraofanzive. Jasno je da ukrajinski lideri imaju svega nekoliko mjeseci da uzvrate Rusiji prije nego što međunarodni pritisak na otvaranje pregovora – dosad uglavnom prećutni ali rastući – postane otvoren. Putin to valjda zna a to mu daje dodatni podsticaj da ne popusti, navodi on.
Već nazvan “najdužim ukrajinskim danom”, očekivani kontraudar mogao bi da odredi dugoročni odnos zemlje i sa istokom i zapadom. Da okončaju svoje patnje, od Ukrajinaca će se možda tražiti da progutaju veoma gorku pilulu, zaključio je Tisdal.
izvor: avaz
