Novalić za BHRT otkrio iznos najniže plate u Federaciji BiH od 1. januara

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić za BHRT je kazao kako u 2022. godini očekuje da se iznađe rješenje političke krize u našoj zemlji, nova borba sa Kovidom, i ekonomski rast. Za političku krizu kaže kako se nada da je rješenje blizu, a govoreći o Kovidu naglasio je buduće restrukturiranje zdravstva i izdvajanja od 225 miliona KM. Također je istakao kako postoji opstrukcija u na usvajanje budžeta te je naglasio kako Fedraciju neće ostaviti bez budžeta, da je budžet spreman i prije Nove godine će biti usvojen, iako ne vidi da će biti usvojen na Fiskalnom vijeću jer ga niko nije ni zakazao. Također je najavio i uredbu o najnižoj plati koja bi u ovom entitetu trebala biti 550 KM, a do sada je bila 406 KM.

Proteklu godinu ocijenio je na više načina.

“Imamo više pojavnih efekata u društvu, od kojih je onaj koji nas najviše zabrinjava ‘politička kriza’ koja je eskalirala ove godine i postavila za nas nove zadatke i izazove”, kazao je za BHRT premijer Fadil Novalić.

Osim ovoga premijer Novalić je naglasio kako pandemija virusa korona nije nestala.

“Korona je činjenica i sa njom ulazimo i u 2022. godinu”.

Premijer je naglasio kako je jedina pozitivna stvar u Federaciji rast ekonomije.

“Ovo je najbolji rast od kako mjerimo u Federaciji. Taj rast Bruto društvenog proizvoda vjerovatno će biti oko pet posto i do sada nismo nikada imali takav rast.”

Novalić je komentarisao i najaveljna poskupljenja struje.

“Mi smo se opredijelili kao društvo da idemo u zajednicu država koje preferiraju slobodno tržište. To podrazumijeva i usvajanje zakona koji će omogućiti takvo tržište. Tako je i sa strujom. Struja je na slobodnom tržištu, prihvatili smo to i moramo igrati po tim pravilima. Takvi su i naši zakoni koji kaže da je ovo tržišno snadbijevanje. Struja je poskupila četiri do pet puta na svjetskim tržištima, a mi smo dužni ratiti svjetska tržišta. U našim zakonima i u formuli izračuna cijene, mi smo se obavezali da nećemo praviti tržišnu deformaciju nego ćemo pratiti to tržište. Eh to tržište je tako eskaliralo da ga mi ne možemo pratiti.”

Nismo mi bogata zemlja, kazao je Novalić.

“Naša privreda ni naši stanovnici nisu bogati, i mi narvano kao država moramo intervenirati. Međutim, da bi intervenirali moramo promijeniti taj zakon koji govori o slobodnom tržištu. Mi dovedemo jedan član koji će omogućiti vladi da kada je deformacija cijene na tržištu veća od 50 posto smatramo da je nepodnosiva za našu privredu. tada mi kao država možemo privremeno intervenirati i suspendirati tržište. Kao što smo odredili maržu za nafti i 17 prehrambenih proizvoda, tako i za ovo moramo kroz zakon dobiti pravo za to. Čim dobijemo dozvolu parlamenta mi ćemo za jedan dan odrediti cijenu i mjeru.”

Prosvjedi rudara su vrh ledenog brijega koji se stvara 25 godina, a možda ak i duže, naslijeđenih problema u rudarstvu iz daleke prošlosti.

“Te probleme je neko morao početi rješavati i mo smo to počeli. Ja bih vama rekao da smo mi kad smo kao Vlada došli uspostavili moratorij za sve, a onda je ostao moratorij na rudare i rudnike tako što ne dozvoljavamo zapošljavanje i neki dan smo to proširili na sve. Dakle nema u rudnicima zapošljavanja. Ne zato što je situacija sa tržištem električne energija iz uglja takva kakva jeste, nego zato što imamo višak i to značajan višak uposlenih u rudnicima. Nemamo efikasnost”

To je početak rješavanja problema i početk restrukturiranja rudnika – jednog po jednog, istakao je premijer.

“Uprava Elektroprivrede BiH je u ovo ušla hrabro, možda i prebrzo, možda su načinili neke greške u komunikaciji sa rudnicima i to neće statisamo je pitanje mjere i doziranja tog puta. Taj put mora ići u tom pravcu. Pozitivnom pravcu jer smo dogovorili sa rudarima da se rješavaju najveći problemi, penzione obaveze, zdravstvo. Od 1. janura aposkupljenje uglja ide u pravcu plaćanja obaveza. A drugi korak je kako riješiti ostale obaveze, pa onda možemo pristupiti ostalim poboljšanjima.”

Novalić nije htio govoriti o slučaju respiratori koji se vodi pred Sudom BiH i u kojem je on jedan od osumnjičenih, i kazao je da će o refleksijama na ovu vladu i SDA govoriti po okončanju slučaja.

“Kada bude presuda u tom slučaju možemo reći da li je to bilo opravdano. Meni je to važno: Da li je bilo sve to pravdano ili nije tako da ćemo o tome nakon procesa.”

Premijer je kazao kako je donošenje Zakona o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima jedna blaga pogreška vlade u protekloj godini.

“Moram napomenuti da je taj zakon otišao u parlament prije tri godine, više od tri godine. I da je prošao sve procedure. Zbog odsustva naše komunikacije na tom zakonu u momentu, kada je trebalo da pođu aktivnosti oko usvjanja, onda su protivnici zakona u prazan prostor plasirali lažne informacije. Npr. kao da ćemo mi oporezivati naslijeđe, a nismo niti nadležni niti stoji u prijedlogu zakona. Također je bilo da ćemo oporezivati kamate ali o tome nma ni riječi. Doista smo energije potrošili da demntujemo krive navode.”

On je kazao kako će ovi zakoni otežati u nekom broju, ali će taj broj biti veoma mali.

“Otežaće na neki način nekima koji su zloupotrebljavali ovaj zakon do sada. Ali stoji da će vlada manje uzimati 350-400 miliona maraka koji će ostati na raspolaganju privredi i kompanijama da povećaju plate. To je opšti efekat i nijedan zakon ne može ssvakome goditi. Godiće većini, a to su uposleni i to je nama važno.”

Na pitanje hoće li se najniža plata u Federaciji povećati na 700 KM Novalić je kazao da će se to desiti samo ako se donesu Zakoni o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima.

“Ja sam u toj najavi rekao da će to biti vezano za usvajanje ovih zakona. Međutim da, zaista predugo stojimo na minimalnoj plati i da ona nije društveno prihvatljiva mi smo uradili Uredbu i biće usvojena za par dana. Uredbu u minimalnoj plaći u uvjetima da ne budu usvojena ova dva zakona (Doprinos i dohodak), ali onda to više ne može biti 700 maraka, jer tih 700 maraka računato sa novim zakonom gdje mi spuštamo obaveze da bi se mogla povećati plata. I to će biti svakako negdje oko 550 KM po postojećem zakonu i to će važiti od 1. januara.”

Usvajanje ove uredbe vjerovatno bi trebalo biti sutra za kada je zakazana sjednica Vlade.

Pitanje koronavirusa je mnogo više djelovalo na naše društvo nego na ostalo, kazao je Novalić.

“Djelovanje koronavirusa je bilo vezano za neke naše rigorozne mjere na početku pandemije, 27 hiljada izgubljenih radnih mjesta, zatvorili stanovništvo i pokazalo se da stanovništvo, koje je skoro bilo u ratu i bilo također zatvoreno, je alergično na te stvari. Mnogo puta smo govorili da nećemo govoriti o lokdaunu. To je razlog što ne idemo u rigorozne mjere.”

Mi izbjegavamo uvoditi pravilo CPT (cijepljen, prebolio, testiran) zbog putovanja, a za to je zadužena IDEEA ili državno ministarstvo civilnih poslova koji su prihvatili da završe ovaj posao.

“Zato što nas EU tretira kao jednu državu, jedan QR i jedan sistem i nepotrebno je praviti 2-3 ili deset pararlelnih sistema i to vani neće piti vodu. Zato smo se mi na određeni način pasivizirali u tom pogledu ali smo dopustitli da postoji deset kantona i deset različitih situacija. Da kantoni koji zapadnu u zonu učestalosti koronavirusa je mogu uvesti. Mi smo i u trećem valu imali sličnu situaciju. Tada su neki kantoni kazali kako nemaju slučajeva oboljelih i preminulih kao npr. u Kantonu Sarajevo i da ne bi oni trebali uvoditi mjere ako to u KS se uvodi. I tada smo relaksirali te odnose.”

Govoreći o aktulenoj političkoj situaciji premijer Federacije BiH je kazao da bi ekonmija bila još bolja da nije ovakva situacija.

“To je nedvojbeno, politička kriza producira pad ekonomije ili manji rast. Nismo sretni zbog toga. Slijedeće je godine je 30 godina nezavisnosti. Mi kao FBiH ćemo biti uvijek dio očuvanja institucija države i nikada nećemo otežati situaciji. Jedina pozitivna stvar je ekonomska komunikacija između dva entiteta i mi se dogovoramo o svemu cijenama nafte, električne energije i harmoniziramo sve na visokom nivou.”

Ja sam to oduvijek smatrao pravnim pitanjem pitanje Bloka 7, zato što je u ugovoru pisalo da to mora biti General Electric, kada je u pitanju tehnološka oprema, kineski izvođač, ali oprema mora biti zapadnog porijekla što je 62 posto ugovora, rekao je premijer govreći o tome da li se odustalo o izgradnji novog bloka u Termoelektrane Tuzla.

“Sada je pravno pitanje za neku Agenciju za javne nabavke da li ovaj ugovor može biti zamijenjen kineskom opremom jer se GE povukao iz ovog ugovora, on više nema tih fabrika. Teoretski se ugovor ne može ostvariti. Mora se zamijeniti novim ugovorom. Da neće biti GE i da neće biti zapadna nego kineska oprema. To podrazumijeva i promjenu cijene i za nas je to pravno pitanje: Da li u okviru ovog tendera koji je trajao pet godina, da li možemo staviti noe klauzule. Taj odgovor ćemo dobiti u prvim sedmicama nove godine, razmotriti i proslijediti na parlament.”

Federalna vlada je dosta radila na izdvajanju za filmsku umjetnost i radiće i u budućnosti, rekao je on.

“Film “Quo Vadis Aida?” smo mi finansirali sa 800 hiljada KM i drago mi je da se prikazao u Crnoj Gori, također smo se odrekli dobiti od Telekoma od 16 miliona u korist filmske industrije, u novom budžetu smo predložili plus dva miliona. to su dobri znaci da smo krenuli u tom pravcu.”

https://www.youtube.com/watch?v=HaR2dfDj8T0

 

bihnews.info

--