Konačno i to se desilo poslije skoro četiri mjeseca konstantnih prijetnji i bojazni o napadu Ukrajinaca, u subotu rano ujutru djelimično je uništen Kerčki ili kako ga još zovu Krimski most.
Nacionalni teroristički komitet Rusije kratko se oglasio saopštenjem u kome je naveo:
“Danas u šest sati i sedam minuta na automobilskom dijelu Krimskog mosta sa strane Tamanskog poluostrva u vazduh je dignut kamion, što je dovelo da zapaljenja sedam cisterni sa gorivom željezničkog voza koji se kretao prema poluostrvu Krim”, kaže se u izvještaji Nacionalnog antiterorističkog komiteta.
Dok je eksplozija i razaranje mosta izazvalo talas oduševljenja i likovanja da je zadat ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu jak udarac, s obzirom da je Krimski most dug 19 kilometara bio njegov lični projekat, koji je pokrenut aprila 2015. godinu dana poslije aneksije Krima.
S ukrajinske strane o napadu oglasio se Mihail Podoljak savjetnik predsjednika Ukrajine Zelenskog, koji je napisao je na svom Telegram kanalu da je Krimski most ”samo početak”
“Krimski most je samo početak,sve što je ilegalno biće srušeno. Sve što je ukradeno,mora biti vraćeno Ukrajini,sve što je Rusija okupirala ,biće oslobođeno”.
S druge strane na ruskoj strani Putin se nije oglašavao, osim da je naredio detaljnu istragu.
Već sada spekuliše se mogući odgovor Rusije na Krimski most, pošto je Moskva više puta upozoravala da će se osvetiti žestoko ako most bude napadnut i gađan.
Kako bi se Rusi mogli osvetiti?
1.Podizanje strateških i bombardera dugog dometa, i lansiranje krstarećih raketa i takitčkih balističkih raketa tipa Iskander M i K na ključnu ukrajinsku infrastrukturu, hidrelektrane, termolektrane, razvodna postrojenja sa čime bi veliki deo teritorije Ukrajine ostavili bez struje. Tu bi spadala i željeznička infrastruktura. Takođe moguća meta bi bila industrijska postrojenja, remontni zavodi
2.Kao moguća meta napada bili bi označeni i centri odlučivanja Kijeva. Naime, još prilikom prvih prijetnji Ukrajine napadom na Krimski most. Meta napada osim generalštaba i samog načelnika Zalužnog, mete bi bile vodovi ukrajinske vojske. Takođe i sam Zelenski bi se vjerovatno našao na udaru ruskih raketa, jer je označen kao inspirator sa svojim savjetnicima za napad na Krimski most.
3.Treći scenario je najmanje vjerovatan, a predviđao bi u nekom suludom sceanriju upotrebu i taktičkog nukelarnog oružja. Iako je naglašavano i ponavljano više puta da Rusija neće upotrebiti nukelarno oružje u Ukrajini, opcija da će nekog možda da savlada bijes i ishiteno da reaguje ne može sa 100 postonom sigunrošću da se odbaci.
4.Ovaj scenario je malo vjerovatan da će Rusija udariti po ciljevima saveznika Kijeva. Tu se prije svega misli na Britance i Amerikance, koje Moskva označava glavnim inspiratorima napada Ukrajine na Krim. Mogući udar bio bi po zonama baziranja vojske SAD u okolnim zemljama koje su u NATO, a sa tim bi uslijedio totalni rat sa Sjeveroatalnskom alijansom, jer bi momentalno bio aktiviran član pet.
U svakom slučaju da se bilo koji od ova četiri scenarija primijeni svet je nikad bliže totalnom ratu na istoku Evrope.
Kurir.rs/A.Mlakar