Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je Grčku na mogući napad u svakom trenutku, što je kazao na medijskoj konferenciji uoči svog odlaska u BiH, u Sarajevo.
“Atena je svjesna odlučnosti Turske i zato više ne poduzima korake usmjerene na eskalaciju stanja u regiji”, citirala je turska novinska agencija Anadolu riječi turskog čelnika.
Prema njegovim riječima, Turska je “potaknula temu grčkih provokacija na razini NATO-a “. “Mislim da će Atena sada analizirati buduće korake u odnosima s Turskom. U suprotnom, kao što sam ranije rekao, udarac bi mogao biti zadat svakog trenutka”, kazao je turski predsjednik.
NATO saveznice Grčka i Turska više su se puta našle na rubu rata zbog teritorijalnih sporova. Nova napetost počela je 23. kolovoza, kada je, prema navodima turskog Ministarstva obrane, Grčka razmjestila sustave protuzračne obrane ruske proizvodnje S-300 za gađanje turskih zrakoplova F-16 tijekom vježbe NATO saveza, što Atena negira.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan u subotu je izjavio da Grčka prijeti Turskoj protuzračnim obrambenim sustavima S-300 i da će platiti “visoku cijenu” ako “nastavi dalje”, što je dramatično eskaliralo stanje.
Turski ministar obrane Hulusi Akar izjavio je pak da Ankara od NATO saveza očekuje objektivnost u svezi s grčkom uporabom S-300 u potjeri za turskim zrakoplovima. Prema njegovim riječima, Grčka ignorira međunarodno pravo, dobrosusjedske odnose i prijateljstvo.
Ovdje bismo dodali slijedeće: naravno da o dobrosusjedskim odnosima a kamoli prijateljstvu između Grčke i Turske teško može biti riječi. Oni su tradicionalno poremećeni još od doba raspada Otomanskog carstva, kada su, nakon neslavne grčke vojne intervencije, mnogi teritoriji koje je ona do tada posjedovala pripali Turskoj.
Stalnu opasnost od izbijanja novog velikog rata između dvaju egejskih susjeda sprječava samo njihovo članstvo u NATO savezu, u koji su primljeni istodobno, neovisno o onoj poznatoj NATO-ovoj „krilatici“ o nemogućnosti ulaska u tu vojno-političku organizaciju bez prethodnog reguliranja svih spornih granica sa svojim susjedima. Tada je, naime, strah od SSSR-a i mogućnosti da jedna od dviju zemalja (a obje su, geostrateški gledano, krajnje važne) uđe u Varšavski ugovor ako ona druga prva uđe u NATO „obrisao“ spomenutu administrativnu barijeru.
izvor: geopolitika