Dvostruki aršini / Koja je razlika između izbjeglica iz Sirije i Ukrajine?

0 0

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Zapad je, čini se kao nikada do sada, pokazao jedinstvo u osudi Rusije i pružanju podrške ukrajinskom narodu, kome u mnoge države otvorile svoja vrata.

Mnogi su primjetili kontrast u načinu na koji su se evropske zemlje ophode prema izbjeglicama koje godinama bježe od rata u Siriji.

Prema podacima UNHCR-a od početka rata iz Ukrajine je izbjeglo više od tri miliona ljudi. Ukoliko ove podatke uporedimo sa Sirijom vidjećemo da je tek poslije šest mjeseci milion izbjeglica uspjelo da napusti tu ratom zahvaćenu zemlju, ne tako davne 2013. godine.

Ova dva sukoba dogodila su se u različito vrijeme, na dva različita kontinenta, međutim za razliku od Sirijca koji takođe bježe od sukoba, Ukrajinci u Evropi, smatra analitičar CNN-a, nailaze na mnogo topliju dobrodošlicu.

“Nevjerovatno je sa kojom lakoćom evropske zemlje prihvataju izbjeglice iz Ukrajine”, rekao je H. A. Xavijer, stručnjak za međunarodni mir iz Vašingtona.

Među njima je i Danska, čija je vlada širom raširenim ruku primila izbjeglice iz Ukrajine, iako ima jednu od najstrožih imigracionih politika u Evropi. Iako tvrde da sve izbjeglice tretiraju na isti način, analitičar CNN-a navodi da vlada poziva sirijske izbjeglice koji tamo žive da se vrate u svoju zemlju, iako sukobi još uvijek traju.

Danska, na žalost, nije izolovan slučaj, piše srbijanski Telegraf.

U Francuskoj je desničarski kandidat za predsjednika Eric Zemmour izjavio da je opravdano da postoje različita pravila za izbjeglice koje dolaze iz Evrope u odnosu na one koji dolaze iz arapskih zemalja.

“Svima je jasno da je arapska imigracija daleko od nas i da ih je teže akumulisati, tako da smo efektino bliži evropskim hrišćanima”, rekao je on.

Bugarski premijer Kiril Petkov, je nekoliko dana nakon početka sukoba u Ukrajini rekao da se “nijedna evropska zemlja ne plaši novog talasa izbjeglica koji će uskoro doći”.

“To su Evropljani, tako da smo mi, ali i druge zemlje spremni da ih dočekamo. Drugim riječima, ovo nije izbjeglički talas na koji smo navikli, gdje nam pristižu ljudi čiju prošlost ne znamo u smislu da li su teroristi ili ne”, rekao je on.

Drugačiji tretman prema izbjeglicama iz Ukrajine, smatra Xavijer, mogao bi da se ogleda i u blizini Ukrajine sa ostalim evropskim zemljama, ali i zbog procjene Zapada, da Rusija ovim sukobima ugrožava i bezbjednost Evrope.

Pomoćnica direktora Human Rights watch-a za Evropu i Centralnu Aziju Judit Sunderland rekla je za CNN da države treba da pokažu empatiju i solidarnost prema svima kojima je potrebna, a ne samo prema onima koji izgledaju i mole se na isti način kao i mi.

“Evropa sada čini pravu stvar jer otvara svoje granice za sve i šalje snažne poruke podrške Ukrajini. Međutim, sve ovo je u velikoj suprotnosti sa politikom i praksom koju ove države imaju prema migrantima i izbjeglicama iz ostalih dijelova svijeta”, rekla je ona.

Prema izveštaju UNHCR-a za 2021. godinu skoro sedam miliona Sirijaca bilo je primorano da napusti svoju zemlju. Oko milion njih je nastanjeno u Njemačkoj, a od tog broja oko 70 odsto je u Njemačkoj i Švedskoj.

Na vrhuncu izbjegličke krize 2018. godine, države iz Centralne Evrope su odlučile da preskoče Samit EU o migracijama. Mađarski premijer Viktor Orban je tom prilikom rekao da će problem migracija uskoro postati “panevropsko ludilo”.

Iako su države prije samo četiri godine odbile prijedloge drugih zemalja da prime određen broj izbjeglica, sada se te iste zemlje, poput Mađarske i Slovačke, spremaju da prime stotine hiljada izbjeglica iz Ukrajine.

Tri miliona izbjeglica iz Ukrajine je do sada dobilo bezuslovni azil i zaštitu širom Evrope.

“Nadamo se da će istu solidarnost, saosjećanje i podršku dobiti i 84 miliona drugih ljudi koji su primorani da bježe iz svojih ratom zahvaćenih zemalja”, rekao je Xavijer.

izvor: radiosarajevo

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %
--