BiH u 2021. godini napustio grad veličine Banjaluke

0 0
--

Najviše odlazaka kompletnih porodica, prema podacima Unije za održivi povratak BiH, bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine.

Bosnu i Hercegovinu(BiH) je tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a skoro pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine. Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Među onima koji se sprema za odlazak je i Brane, tridesetosmogodišnji profesor, stalno zaposlen u jednoj osnovnoj školi u okolini Banjaluke.

Nakon više od decenije i po nastavničkog rada, odlučio je da, sa suprugom i troje djece, napusti BiH u potrazi za boljim životom.

“Nesigurnost života u svakom pogledu u BiH”, ovako Brane opisuje razlog za odluku da preseli u inostranstvo.

Kako kaže, već ima zakazan termin za vizu u ambasadi jedne od zapadnih zemalja u Sarajevu.

“Znači, čak i kad se pomiriš sa sve češćom ‘takva su vremena’, ‘šta im možeš’, mira ti i dalje ne daju. Prisile te da ti spustiš glavu zbog njegovog nemorala, praznine iza očiju, gumenog osmijeha. Ne ide se nama. Nema ga na ovim prostorima da će laka srca svoj dom napustiti. Da ne govorim o tome da ne znamo šta nas tamo čeka, da je sigurno samo to da neće biti lako. Ali, idemo zajedno”, priča Brane za Radio Slobodna Evropa (RSE).

 

I njegova supruga je zaposlena. No, ni dvije plate visokoobrazovanih ljudi nisu dovoljne za život, kako kažu, prosječne bosanskohercegovačke porodice koja vraća stambeni kredit.

“Ne kockamo, ne lumpujemo. Dok smo bili djeca učili su nas da pošteno radimo i živimo i da će biti sve ok. Ne razumijem, svaki mjesec smo u minusu. Pokvari se mašina za veš, počne da ti zavija ležaj u automobilu, odeš na svadbu rodbini – obične stvari, a opet te baci u razmišljanje i računicu. Na moru smo zadnji put bili 2015.-te godine”, navodi ovaj Banjalučanin.

Pola miliona građana napustilo BiH od 2013. godine
Prema posljednjem popisu stanovništva, Banjaluka, kao drugi najveći grad u BiH, ima oko 185.000 stanovnika. To praktično znači da je Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini napustilo skoro cijeli jedan grad.

„Ova godina je bila godina odlaska iz BiH. To je brojka koju je najteže izgovoriti, 170.000 osoba. Samo u prvoj polovini godine otišlo je više od 80.000 osoba. To su podaci do kojih smo mi došli. I evo još zbrajamo zvanične podatke do kraja godine“, kaže za RSE Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BiH.

Preciznih podataka od zvaničnih institucija u BiH o broju odlazaka iz BiH nema. Razlog tome je, pojašnjava Zukić, što lokalne zajednice i institucije za statistiku nemaju podataka o tome, jer se ljudi ne odjavljuju nakon što odu.

„Zakon to omogućava da mi imamo ljude koji su fizički otišli iz BiH, a po evidenciji su u BiH“, navodi Zukić.

Dodaje da Unija istraživanje provodi od 2013. godine, te da u njemu učestvuju predstavnici svih lokalnih zajednica u BiH, više od hiljadu mjesnih zajednica, te volonteri i desetine nevladinih organizacija.

Zukić ističe da podaci za svaku godinu pokazuju konstatan rast broja odlazaka, a da 2021. godina ukazuje na eskalaciju situacije.

Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe. I u narednih nekoliko godina radilo se o sličnom broju odlazaka, pokazuju istraživanja Unije.

Ranije odlazili mladi, danas BiH napuštaju cijele porodice
Drastičniji rast desio se 2019. godine kada je iz BiH otišlo blizu 57.000 građana. U toku 2020. godine u Uniji su prikupili podatke o 85.000 osoba koje su preselile u inostranstvo.

„Najteže je bilo kada sam lično prisustvovala kada je pun autobus otišao za Njemačku. To su cijele porodice bile koje su odlučile da odu. Kako su i na koji način dobili papire, ne znamo. Ali znamo da je središnja Bosna gotovo sva otišla za Francusku, da se odlazilo za Austriju, da iz sjeveroistočnog dijela BiH odlaze i za Srbiju“, ističe Zukić.

Sociolog Amer Osmić, docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kaže za RSE da ljudi odlaze zato što ne vide perspektivu u bosanskohercegovačkom društvu.

“To je jedan skup negativnih okolnosti koje su se sručile na bosanskohercegovačko društvo i naprosto stanovnici ove zemlje ne vide da će u doglednoj budućnosti, u narednih pet do 10 godina biti značajno bolje”, kaže Osmić za RSE.

Istraživanja pokazuju, navodi Osmić, da građani žele sigurnije okruženje sa kvalitetnim obrazovanjem i zdravstvenim sistemom, te veće mogućnosti zaposlenja sa adekvatnim primanjima.

“Najveći problem je stanovništvo koje je u najboljoj dobi, radno sposobno stanovništvo, mladi ljudi, koji nakon školovanja žele brzo zaposlenje, a u BiH se prosječno čeka na posao pet godina”, ističe Osmić.

Dodaje da su potrebne strategije koje će obuhvatiti cijelu BiH kako bi se poboljšao status građana.

“Tu prije svega mislim na olakšice za mlade ljude kod sklapanja braka, vrlo jasne olakšice o djeci koju parovi planiraju dobiti. Mladim porodicama treba omogućiti vrlo jednostavno stambeno zbrinjavanje. Jako bitan segment je i vraćanje povjerenja građana u one koji donose odluke. Potrebne su, dakle, jasne strategije, bez birokratskog jezika, koje će jasno ukazati šta će se uraditi da ljudi odluče da ostanu”, rekao je Osmić.

I u Uniji za održivi povratak ističu kako institucije moraju reagovati da se zaustave negativni trendovi. Mirhunisa Zukić podsjeća da su još 2013. godine pisali parlamentarcima da se u Parlamentarnoj skupštini BiH raspravlja o odlasku građana.

Izvor:RSE

 

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %